Antraknoza lubenice – simptomi, razvoj bolesti i zaštita
Antraknoza lubenice tokom toplog i vlažnog vremena može brzo da zahvati listove, vreže i plodove. Prve promene često su sitne i lako promaknu, ali se posle kiše bolest može naglo proširiti. Zato je važno na vreme prepoznati simptome i reagovati pre nego što zaraza zahvati veći deo zasada.

Šta je antraknoza lubenice?
Antraknoza lubenice je gljivična bolest koju izaziva Colletotrichum orbiculare, patogen koji napada različite vrste iz familije tikvenjača. Kod lubenice može zahvatiti sve nadzemne delove biljke – listove, peteljke, vreže i plodove. Zbog toga bolest nije samo problem lisne mase, već u povoljnim uslovima može direktno da umanji kvalitet i tržišnu vrednost plodova.
Na listovima se razvijaju tamnosmeđe do gotovo crne pege, dok se na plodovima mogu formirati karakteristične kružne i ulegnute lezije. U vlažnim uslovima u njima se često stvaraju ružičaste do losos boje mase spora, što predstavlja veoma koristan znak pri razlikovanju antraknoze od drugih bolesti lubenice.
Uzročnik može opstati u zaraženim biljnim ostacima i semenu, a tokom vegetacije spore se prenose kapljicama kiše, navodnjavanjem i mehaničkim putem. Zato antraknozu treba pratiti od početka proizvodnje, posebno kada se smenjuju toplo vreme i duži periodi vlaženja biljaka.
Kako prepoznati simptome antraknoze lubenice?
Prvi simptomi na listovima mogu početi kao sitne vodenaste ili svetlije promene, koje kod lubenice ubrzo prelaze u nepravilne tamnosmeđe do crne pege. Kako bolest napreduje, pege se povećavaju i mogu da se spajaju. Središnji deo starijih lezija ponekad puca i ispada, pa list dobija iskrzan izgled, a jače zahvaćeno tkivo se suši.
Na plodovima su simptomi još karakterističniji. Javljaju se kružne, tamne i ulegnute lezije koje mogu postajati dublje kako infekcija napreduje. Tokom vlažnog vremena u njima se mogu pojaviti sitna plodonosna tela i ružičaste do losos obojene mase spora. Promene su moguće i na peteljkama i vrežama, gde se formiraju izdužene, tamnije lezije.
Kod sumnje na antraknozu nemojte pregledati samo listove. Obratite pažnju na tamne ulegnute promene na plodovima i izdužene lezije na vrežama, naročito nakon toplog i kišovitog perioda.
Pronađite vodiče za kulturu koju proizvodite
Bolesti i štetočine se razlikuju od kulture do kulture. Otvorite posebnu bazu stručnih saveta za lubenicu, paradajz, papriku ili krastavac i lakše pronađite problem koji želite da proverite.
Pogledajte hibride lubenice dostupne u Poljohit online prodavnici.
Kada se antraknoza lubenice najbrže razvija?
Antraknozi naročito pogoduje toplo i vlažno vreme, uz česte padavine i duže zadržavanje vode na biljnim organima. Produženi periodi vlaženja lista omogućavaju lakšu infekciju, dok kišne kapi i orošavanje mogu raznositi spore sa zaraženog tkiva na zdrave biljke. Zbog toga se bolest često ubrzava nakon toplih i kišovitih perioda.
Rizik zavisi i od prisustva izvora zaraze u parceli. Patogen može preživeti u zaraženim biljnim ostacima i semenu, a dalje se prenosi kapljicama vode, opremom i radnicima koji prolaze kroz mokar zasad. Gust sklop i dugo vlažno lišće dodatno olakšavaju širenje infekcije sa biljke na biljku.
Uslovi koji povećavaju rizik
- Toplo vreme uz česte padavine.
- Dugotrajno zadržavanje vlage na biljkama.
- Navodnjavanje koje kvasi lisnu masu.
- Prisustvo zaraženih biljnih ostataka.
- Rad i prolazak kroz mokar zasad.
Kada pojačati obilazak zasada?
- Nakon toplih i kišovitih dana.
- Kada lisna masa dugo ostaje mokra.
- Ako su simptomi prisutni na okolnim parcelama.
- Kada primetite tamne pege na starijim listovima.
- Ako se na plodovima pojavljuju ulegnute lezije.
Kako antraknoza utiče na prinos i kvalitet lubenice?
Najveća šteta nastaje kada bolest istovremeno zahvati lisnu masu, vreže i plodove. Jača infekcija smanjuje funkcionalnu površinu listova, slabi biljku i može dovesti do prevremenog propadanja delova vreže dok se plodovi još razvijaju.
Direktne infekcije ploda posebno su važne sa ekonomskog stanovišta. Tamne i ulegnute lezije narušavaju izgled kore, mogu se produbljivati i čine plod neprihvatljivim za tržište. Simptomi ponekad nastavljaju da se razvijaju i nakon berbe, tokom transporta ili prodaje.
Kolika će šteta biti zavisi od vremena pojave bolesti i vremenskih uslova. Rana zaraza tokom aktivnog porasta zasada i formiranja plodova predstavlja veći rizik, naročito kada nakon infekcije usledi više toplih i vlažnih dana pogodnih za novo širenje patogena.
Da li je svaka tamna pega na lubenici antraknoza?
Nije. Tamne promene na listu ili plodu mogu nastati zbog drugih gljivičnih i bakterijskih bolesti, mehaničkih povreda ili fizioloških oštećenja. Sama boja pege nije dovoljna za sigurnu dijagnozu.
Pregledajte više biljaka, izgled pega na listovima, stanje vreža i plodova, kao i to da li su lezije ulegnute i da li se u njima javlja karakteristična sporulacija.
Ako simptomi nisu tipični ili se stanje brzo pogoršava, sigurnije je potvrditi uzrok nego tretirati zasad napamet. Dobra zaštita počinje dobrom dijagnozom.
Dobar zasad počinje pravilnim izborom hibrida i kvalitetnog semena. Pogledajte Poljohit ponudu profesionalnog semena lubenice različitih proizvođača i pakovanja.
Kako smanjiti rizik od antraknoze lubenice?
Kod antraknoze nema jedne mere koja sama rešava problem. Najbolji rezultat daje kombinacija zdravog semena i rasada, plodoreda, uklanjanja izvora zaraze, redovnog praćenja zasada i pravovremene zaštite kada za nju postoje uslovi i potreba.
Šta uraditi kada primetite sumnjive simptome?
Nemojte donositi zaključak na osnovu jednog lista ili jednog ploda. Prošetajte kroz zasad i pregledajte biljke na više mesta. Tako ćete lakše proceniti da li je promena izolovana ili se problem već širi.
Pregledajte listove, vreže i plodove na različitim delovima parcele.
Potražite tamnosmeđe do crne pege na listovima i vrežama.
Proverite da li na plodovima postoje kružne i ulegnute lezije.
Obratite pažnju na ružičastu ili losos sporulaciju u vlažnim lezijama.
Uzmite u obzir kišu i dužinu vlaženja biljaka prethodnih dana.
Ako niste sigurni u uzrok, potražite stručnu potvrdu pre izbora daljih mera.
Zaštita lubenice od antraknoze
Kod antraknoze je pravovremena reakcija veoma važna jer se postojeće nekrotične lezije ne mogu vratiti u zdravo tkivo. Cilj zaštite je da se spreče nove infekcije, sačuva što veći deo zdrave lisne mase i umanji mogućnost pojave oštećenja na plodovima.
Kada se koriste sredstva za zaštitu bilja, izbor treba zasnivati na aktuelnoj registraciji za odgovarajuću kulturu i namenu. Potrebno je poštovati dozu, karencu, broj dozvoljenih primena, način upotrebe i sve ostale podatke navedene na etiketi i u uputstvu konkretnog proizvoda.
Važan deo profesionalnog pristupa je i upravljanje rezistentnošću. Uzastopna i nepotrebna primena sredstava sa istim mehanizmom delovanja povećava selekcioni pritisak na populaciju patogena. Zato program zaštite treba povezati sa preventivnim merama i pravilnim smenjivanjem raspoloživih mehanizama delovanja.
Registracija sredstava za zaštitu bilja može se menjati. Pre svake primene proverite važeću registraciju, etiketu proizvoda i stručne preporuke za konkretan zasad.
Istražite profesionalno seme povrća za različite kulture, proizvođače i uslove proizvodnje.
Najčešće greške kod pojave antraknoze
Čekanje da se pojave jake lezije na plodovima
Kada su na većem broju plodova već razvijene duboke ulegnute promene, bolest nije u početnoj fazi. Redovni pregledi listova i vreža omogućavaju da se problem uoči mnogo ranije.
Pregled samo nekoliko biljaka na ivici
Stanje uz put ili na ulazu u parcelu ne mora odgovarati stanju u sredini zasada. Za realnu procenu treba pregledati više tačaka.
Zanemarivanje simptoma na plodovima
Antraknoza ne ostaje samo na listovima. Kod sumnje treba pregledati i vreže i plodove, posebno kružne ulegnute lezije i pojavu ružičaste sporulacije.
Rad u zasadu dok su biljke mokre
Spore se mogu preneti vodom, opremom i ljudima. Kretanje kroz mokar zasad može pomoći njihovom širenju sa zaraženih na zdrave biljke.
Česta pitanja o antraknozi lubenice
Kako izgleda antraknoza na listu lubenice?
Na listovima se razvijaju sitne do veće nepravilne tamnosmeđe ili crne pege. Starije lezije mogu da pucaju i ispadaju u sredini, a spajanjem pega dolazi do sušenja većeg dela lista.
Šta izaziva antraknozu lubenice?
Uzročnik antraknoze tikvenjača, uključujući lubenicu, jeste gljiva Colletotrichum orbiculare, ranije često navođena i pod nazivom Colletotrichum lagenarium.
Kako antraknoza izgleda na plodu lubenice?
Na plodu se razvijaju kružne, tamne i ulegnute lezije. U vlažnim uslovima u njima se mogu pojaviti sitna plodonosna tela i ružičaste do losos obojene mase spora.
Da li se antraknoza može preneti semenom?
Može. Patogen može preživeti u zaraženom semenu, kao i u ostacima obolelih tikvenjača, odakle kasnije može poslužiti kao početni izvor infekcije.
Koje vreme pogoduje razvoju antraknoze?
Bolest je najopasnija tokom toplog i vlažnog vremena, naročito uz česte padavine i duže periode tokom kojih listovi, vreže i plodovi ostaju mokri.
Kako se antraknoza širi kroz zasad?
Spore se najčešće raznose prskanjem kiše i vode za navodnjavanje, a mogu se preneti i opremom i ljudima koji se kreću kroz vlažan zasad.
Može li se oštećeno tkivo oporaviti nakon zaštite?
Nekrotično i odumrlo tkivo se ne vraća u zdravo stanje. Zbog toga je cilj pravovremene zaštite sprečavanje novih infekcija i očuvanje zdravih delova biljke i plodova.
Antraknoza lubenice – rano prepoznavanje pravi najveću razliku
Kod antraknoze je najvažnije ne čekati da prvi ozbiljan znak problema budu duboke lezije na plodovima. Redovan obilazak zasada i pregled listova, vreža i mladih plodova omogućavaju da se prve promene uoče dok je infekcija još ograničena.
Posebnu pažnju treba obratiti tokom toplih i vlažnih perioda. Tamnosmeđe do crne pege na listovima, ulegnute lezije na plodovima i ružičasta do losos obojena sporulacija tokom vlažnog vremena predstavljaju znake koje ne treba zanemariti.
Za dobru proizvodnju važan je čitav niz odluka – od izbora hibrida i kvalitetnog semena lubenice, preko pravilnog plodoreda i agrotehnike, do praćenja zdravstvenog stanja zasada tokom vegetacije.
Napomena: sadržaj je informativnog karaktera. Za tačnu dijagnozu i primenu sredstava za zaštitu bilja potrebno je uzeti u obzir konkretno stanje zasada, koristiti samo proizvode registrovane za odgovarajuću namenu i pridržavati se važeće etikete, uputstva proizvođača i stručnih preporuka.
